Globalni brendovi lokalne utakmice – McCann Truth Central

0
1253
mccann truth central

’Sve će biti isto. I svi će biti isti. Ako smo svi isti, kako ćemo onda naučiti nešto jedni od drugih!’

Ovo su reči jednog ispitanika koji je učestvovao u studiji ’Istina o globalnim brendovima’ ekspertskog centra McCann Truth Central. Ova studija, sprovedena u oko 30 zemalja širom planete, bavi se odnosom građana prema fenomenu globalizacije i načinu na koji brendovi mogu uspešnije osvojiti nova tržišta prateći ovaj talas. Studija pokazuje da su mišljenja o globalizaciji polarizovana – dok jedni poput pomenutog ispitanika imaju negativan stav, drugi su optimistični, pa čak i idealizuju sliku globalnog sveta u kome ljudi svi zajedno rešavaju planetarne probleme i slave međusobne sličnosti (i razlike).

Prema mišljenu ispitanika ove studije, najpozitivnija strana života u doba globalizacije je mogućnost upoznavanja novih kultura i otkrivanje drugačijeg načina življenja, ali s druge strane najveći strah koji globalizacija donosi je gubitak identiteta i kulture sopstvenog naroda! Ovo je važna poruka globalnim brendovima da je i dalje na snazi princip ’Think globally, act locally’ tj. duboko upoznavanje lokalne kulture i jasno definisanje u kojoj meri brend treba da se ponaša globalno, odnosno lokalno.

Pomislili bismo da je ovaj princip već dobro poznat i usvojen, naročito od strane brendova koji već dugo posluju na globalnom nivou. Međutim i najbolji greše. Navešću primer brenda IKEA koji je u katalogu na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata ne znajući kako da predstavi ženu muslimanske veroispovesti jednostavno odlučio da je izbaci sa fotografija. Ovaj pogrešan potez iako na lokalnom nivou, u današnje doba hiper povezanosti, brzo je dobio globalni karakter i izazvao buru širom sveta.

Pomenuta studija takođe pokazuje da u kontekstu globalizacije na prihvatanje određenog brenda ne utiče samo lokalna kultura i specifičnost tržišta na koji se on plasira, već  i zemlja iz koje brend potiče, kategorija u kojoj posluje, ciljna grupa, individualni stav potrošača prema globalnim brendovima itd.

Evo nekoliko zanimljivih podataka iz studije koji ovo potkrepljuju:

Najveći nivo poverenja u globalne brendove imaju kupci sa Srednjeg Istoka, a najmanje stanovnici Japana.

slika 1

 

Globalno potrošači imaju najveće preference ka lokalnim brendovima kada je u pitanju finansijski sektor (što npr. u Srbiji nije slučaj) i kategorija hrane i pića.S druge strane globalni brendovi imaju najveću prednost u oblasti tehnelogije.

slika 2

 

 

Demografske karakteristike ciljne grupe takođe mogu da odrede stav prema globalnim brendovima

slika 3

slika 4

Čak i bazične ljudske vrednosti i osećanja podložne su uticaju kulture što je jako važno za brendove ukoliko igraju na ovim teritorijama

 

Iako je globalizacija uveliko uzela maha i već se akumuliralo dosta znanja i primera iz prakse kako jedan brend treba, odnosno ne treba da nastupa na novom tržištu, čini se da još toga ima da se uči. Jedan od dobrih pristupa prilikom ulaska na novo tržište je i postavljanje strategije koja ne odgovara na pitanje ’Da li će ovo da radi u Argentini’ nego ’Da li ovo radi za Argentinu’ i ’Šta mi možemo naučiti od Argentine’. Jer vi ste na kraju krajeva gost na novom tržištu. Za dobar odnos sa domaćinom trebalo bi da se ponašate kao dobar gost, a to podrazumeva da pokažete poštovanje, da ne pravite nered i počistite za sobom, i na kraju, ali nikako ne i manje važno…

da budete zanimljivi, jer niko ne voli dosadne goste

Ukupna ocena 4.00 od 5

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovde unesite ime

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.