DOBRODOŠLI U “SVET 2.0”: KAKO JE TEHNOLOGIJA U DOBA KORONE PROMENILA NAŠE ŽIVOTE

0
4458
i-f-mccann-grupa

U istoriji čovečanstva prognoziranje budućnosti uvek je bilo popularno, i gotovo uvek neuspešno. 

U analizi WeCann „(Skoro) sve što ste želeli da znate o tehnologiji tokom i posle korone, ali ste se bojali da pitate“ su razmišljanja stručnjaka iz I&F Grupe o praćenju i privatnosti, kupovini, dokumentima i novcu, ekonomiji deljenja i ekonomiji razdvojenosti, proširenoj realnosti, aplikacijama, učenju na daljinu, komunikaciji i informacionim tehnologijama.

Pandemija virusa COVID-19 otvorila je teritoriju na kojoj svi žele da prognoziraju šta će biti sutra i kako će izgledati vreme nakon pandemije. Od praćenja, privatnosti, dokumenata i novca sve do aplikacija, učenja na daljinu i komunikacije uopšte, započinju se razgovori o početku nečega drugačijeg i novog, ali i ubrzavanja starog (a dobrog). 

Način na koji radimo, na koji se družimo, volimo, provodimo dane, kupujemo i čitamo se promenio. Tu promenu je omogućila tehnologija koja se nalazi u tkanju naših života zbog činjenice da kao čovečanstvo živimo usred nečega što se zove “digitalna revolucija”. Ona nije ništa drugo do primena digitalnih tehnologija u životu i poslovanju radi povećanja efikasnosti, poboljšanja kvaliteta i pojeftinjenja procesa rada. 

U našoj svakodnevnoj stvarnosti je ona daleko više nego u poslu. 

NAŠA PRIVATNOST

Korišćenje raznoraznih aplikacija i web usluga sada, ali i u budućnosti, bez razmišljanja o tome šta se dešava sa privatnošću naših podataka i njihovoj sigurnosti na tim uslugama, nešto je što se rasplamsalo upravo tokom pandemije.

Logično je pitanje da li su ljudi danas spremni da se odreknu zaštite podataka kako bi sebi pružili malo slobode ili bezbednosti? U Kini, lokalna vlada je stvorila algoritme iza ocenjivanja i uključila ih u Vuhanu i mnogim drugim gradovima na aplikacijama kompanija kao što je Alibaba Group. Od osnovnih podataka, pitanja tokom registracije invazivno “skreću” na bliske kontakte sa zaraženim osobama, na zdravstveno stanje i putovanja korisnika. 

Sa druge, zapadne strane, u EU je par zemalja započelo pilot projekat u kome se građani mogu dobrovoljno prijaviti da budu praćeni preko mobilnog operatera, i da im se prate transakcije platnih kartica, dok zauzvrat dobijaju veću slobodu kretanja. Sredinom aprila korporacije Google i Apple objavile su da će na svoje platforme dodati tehnologiju koja će korisnike upozoriti ako dođu u kontakt sa osobom koja ima virus korona. 

Iako će funkcionisati na dobrovoljnoj bazi, ova tehnologija može da prati oko trećinu svetskog stanovništva.

KAKO KUPUJEMO

Iako nam trenutno online šoping deluje kao imperativ, ko god misli da je budućnost kupovine u e-trgovini pogrešiće kao što je 1977. godine pogrešio i Ken Olson, predsednik Digital Equipment Corporation, kada je izjavio: “Nema razloga da pojedinci imaju kompjutere kod kuće”. 

Kada se epidemija smiri, ljudi će želeti da dodirnu (noseći rukavice) i pomirišu (kroz maske) robu pre kupovine. To ne znači da će raspored u prodavnicama ostati isti kao i da će način na koju kupujemo pretrpeti štetu ili napredovati u nečemu potpuno drugom.  

Ali pre nego pređemo na budućnost – šta se dešava trenutno sa kupovinom?

Odgovor na epidemiju virusa korona nije bio isti kod svih generacija, jer su potrošači iz različitih starosnih grupa drugačije reagovali na krizu. Milenijalci i pripadnici Generacije Z posebno menjaju ponašanje kada je kupovina u pitanju, pokazala je studija potrošača u SAD i Velikoj Britaniji objavljena na portalu Bigcommerce. Rezultati pokazuju da je 96% njih zabrinuto zbog pandemije i njenog uticaja na ekonomiju. Zbog te brige drastično menjaju svoje ponašanje, što uključuje smanjenje trošenja, pravljenje zaliha namirnica i trošenje manje novca na iskustva. 

Potrošači u Španiji su prilagodili svoje navike i počeli da kupuju u obližnjim ustanovama. Male bakalnice su imale najviše koristi zbog blizine potrošačima ali i vrste proizvoda (privatne marke, sniženi proizvodi, uglavnom). Za veliki deo stanovništva ova kriza je prouzrokovala ozbiljne ekonomske posledice i tražiće proizvode i formate koje će im pomoći da uštede (porodična pakovanja, sniženja, kuponi). Uskoro će cena biti veoma važna, kada se ljudi budu vratili svojim rutinama. 

Kao rezultat totalnog karantina i brige potrošača, rađa se nova kultura kupovine. Pri ulasku u ovu novu normalu, i koliko god ona bude trajala, važno je ostati smiren i strateški razmišljati o svim aktivnostima vezanim za e-trgovinu. Prihodi od kupovine brže prelaze na e-trgovinu nego pre. Brendovi koji to shvataju i upravljaju tokom potrošača, ali i brzo menjaju potrošnju na osnovu inventara, bolje će pregrmeti ovo vreme nego brendovi koji su spori u prilagođavanju ili u potpunosti zatvaraju svoje finansije.

Izvor - Kantar, Nielsen, SmartCommerceKupovina za vreme, ali i posle pandemije, će sigurno izgledati drugačije.

NOVI NOVAC, NOVA DOKUMENTA

Socijalno distanciranje kao fenomen je otvorilo jedno potpuno novo poglavlje – prvi deo jednačine je fizičko udaljavanje ljudi koji mogu da se odluče da ne komuniciraju u prostoru manjem od 2 metra, a drugi deo je interakcija između ljudi koji jednostavno nemaju opciju držanja rastojanja. Na primer, radnici Hitne pomoći, ali i svi oni koji moraju da provere lične podatke ljudi. Danas se naši lični podaci nalaze u našim ličnim kartama i pasošima, sa ili bez čipa, i bez obzira na sve taj dokument će morati da dodirne neku vrstu senzora ili da se dodaje iz ruke u ruku. A dodavanje iz ruke u ruku nije u skladu sa čitavom pričom o držanju distance.

Na primer, dozvole za kretanje ili vožnju automobilom tokom policijskog časa u Jordanu izdaju se pomoću tri stare tehnologije: web, SMS i QR kodova. Nakon prijave na sajtu vlade, osobi se odobrenje šalje SMS porukom, i dobija link za preuzimanje dozvole u pretraživaču na mobilnom aparatu, gde se, u realnom vremenu, vidi da li je dozvola važeća. Glavni deo te strane u pretraživaču je QR kod koji mora da se pokaže policiji kako bi ga skenirali putem skenera. Lepota ovog procesa jeste što svoju ličnu kartu možete da pokažete kroz zatvoren prozor automobila, bez ikakvog rizika od prenošenja zaraze. Ovo možda predstavlja budućnost svih isprava. 

Prepoznavanje lica, koje poslednjih godina kod novih iPhone i Android telefona ulazi u mejnstrim, takođe je jedna od mogućih tehnologija koja će se u budućnosti koristiti umesto tradicionalnih ličnih isprava. Tehnologije poput MasterCard PayPass-a i njihov prelazak na mobilne telefone, uz povećanje senzibiliteta čitača tako da mogu da očitavaju sa veće udaljenosti, mogu da budu budućnost bezkontaktnog plaćanja.  

Šta god da nam budućnost donese, jedno je sigurno – šta god da radino, uvek ćemo naći način da “dodirujemo bez dodirivanja”, a bezkontaktno će morati da opravda svoje ime i bude – bez kontakta!

EKONOMIJA DELJENJA

Ekonomija deljenja, koja je do juče bila veoma česti obavezni element priče o budućnosti, danas je pod znakom pitanja. Nije održana ni jedna konferencija na kojoj nije postojao panel o budućnosti, na kojem nije bar jedan moderator ili govornik dao slavne primere budućnosti prevoza. Do juče je jedna od glavnih priča bila da će nas električni automobil budućnosti voziti do posla. Nakon napuštanja vozila, moći ćete da pošaljete taj automobil da se parkira negde gde je parking besplatan, ili još bolje da bude deo nekog servisa za deljenje vozila gde će vam “zaraditi” novac. To će se i na neki način i desiti, jer će taj auto odgovoriti na poziv drugih ljudi i voziti ih po gradu poput Ubera. Na kraju radnog dana, srećnog vlasnika automobil će pokupiti s posla i odvesti kući. 

Ali, da li bi vam smetalo ako bi između vaše dve vožnje vaš auto vozio po gradu deset nepoznatih ljudi koji su možda ostavili COVID-19 virus negde unutra? Veliko je pitanje da li će ekonomija deljenja opstati i u kom obliku, ili će prerasti u ekonomiju izolacije (koja danas indirektno ukazuje na brigu) i šta će to tačno značiti.

PROŠIRENA STVARNOST UMESTO STVARNOSTI

Jedna stvar je sigurna: Proširena stvarnost (engl. Augmented Reality, u daljem tekstu “AR”) se ne tiče više samo tehnologije. Postoje tri stvari koje AR čini veoma dobro: vizualizacija, objašnjenje i pričanje priče. U trenutnoj stvarnosti sa COVID-19, sve tri postaju sve važnije za brendove, kulturne institucije, zabavu, interakcije, škole i radna okruženja. 

Pošto su učionice širom sveta zatvorene, nastavnici prelaze na modele online učenja. Svih 185 brucoša na Univerzitetu Case Western Reserve (CWRU) koriste HoloLens i HoloAnatomy, nagrađivanu AR aplikaciju za učenje na daljinu, koju su razvili CRWU i Klinika Klivlend. HoloAnatomy pomaže studentima pri izučavanju ljudskog tela na načine koji nisu inače mogući. Time što omogućava pristup najsitnijim detaljima ljudske anatomije u 3D, učenje nije ograničeno dostupnošću kadavera.  

S obzirom da su događaji poput Met Gala 2020 (godišnje svečanosti prikupljanja sredstava za Institut za kostime njujorškog Muzeja umetnosti Metropolitan) i pridružne izložbe do daljnjeg otkazane, AR može da pruži način da se celokupno iskustvo prenese u vaš dom tako što omogućava gledanje, pa čak i isprobavanje kostima sa izložbe. Raznovrsni potencijal VR i AR aplikacija je skoro neograničen, ali u svetu koji zahteva distanciranje može da ode i korak dalje. Kao i kod većine tehnoloških gedžeta, ključni aspekt je odabrati najadekvatniji i najkreativniji način upotrebe.

“KOMUNIKACIJA 2.0” 

Verovatno nije iznenađujuća činjenica da ljudi širom sveta više koriste aplikacije zbog totalnog karantina usled pandemije COVID-19.  

Razgovori na mobilnim uređajimaSve društvene aplikacije prijavile su rast upotrebe i engagement-a, i opet, to nije iznenađujuće uzimajući u obzir da smo svi zaključani u svojim domovima i da tražimo načine da ostanemo u kontaktu sa spoljašnjim svetom. Interesantno je da je poraslo i trošenje novca putem aplikacija kao rezultat različitih mera karantina širom sveta. 

Ako želite da se povežete sa publikom, podaci sugerišu da su društvene aplikacije pravo mesto za to i da postoji dosta prilika za one koji mogu da sprovode kampanje. Kada govorimo o performansama aplikacija, TikTok i dalje drži prvo mesto po broju preuzimanja. Aplikacije za video četovanje Zoom i Houseparty su takođe dobile značajnu pažnju usred COVID-19 karantina. Podaci pokazuju da je danas Zoom najbolje rangirana aplikacija na iOS-u na svih 141 tržišta, dok je preuzimanje aplikacije Houseparty poraslo 735 puta u poslednjoj nedelji marta. 

Usredsređenost na alate za video povezivanje već je dovela do lansiranja raznih nadograđenih video funkcija Facebooka i Instagrama, a biće zanimljivo videti da li će ti alati moći da iskoriste tu povećanu pažnju i postanu značajniji u samim aplikacijama i društvenom prostoru nakon završetka COVID-19 restrikcija. 

COVID-19 je promenio način na koji komuniciramo, ali i koliko često komuniciramo, kao i šta radimo dok komuniciramo. “Ne razmenjujte reči, komunicirajte!” govorio je davne 1964. godine Artur Č. Klark, autor dela “2001: Odiseja u svemiru”, o načinu na koji će ljudi komunicirati u budućnosti. To je slogan koji je Klark smislio još krajem 60-ih godina prošlog veka, kada se njegovo interesovanje okrenulo ka našoj zavisnosti o fosilnim gorivima, i načinima kako da smanji naše želje za njim.

ZAMKE NOVOG VREMENA

Nemali broj različitih servisa počeo je sa radom u okviru različitih start-up kompanija, i gotovo viralnom brzinom postalo popularno. Kao posledica toga, primera radi, „video conference“ softver Zoom prethodnih dana pokazao je da “ne brine“ previše o bezbednosti i privatnosti svojih korisnika. Kreatori aplikacije Zoom (iako je popravljaju) su odlučili da ponude lak i brz nač

in za održavanje sastanka dovodeći u pitanje bezbednost softvera.  

Česta greška IT odeljenja jedne kompanije jeste što biraju popularno, “fanki” rešenje koje nameću zaposleni koji vole moderne stvari, koje obično ne primenjuje sva pravila bezbednosti preduzeća i mogu u budućnosti mnogo da ih koštaju. Pređašnja praksa koja je srećom zaboravljena, a to je mišljenje da hakeri nisu kriminalci već “deca” koja se igraju, i gledanje na kršenje autorskih prava na internetu sa nekom vrstom simpatije, je danas preraslo u skoro lakovernu upotrebu raznoraznih aplikacija i Web usluga, bez razmišljanja o tome šta se događa sa privatnošću podataka i njihovoj bezbednosti na tim uslugama.

E-UČENJE

Tokom COVID-19 pandemije nastali su i brzo se razvili opsežni, nacionalni napori da tehnologija pruži podršku učenju na daljinu, obrazovanju na daljinu i online učenju. Ono što je do “juče” bilo nezamislivo, poput učenja na daljinu u državnim školama uz pomoć televizije koje se sprovodi u nekim zemljama, desilo se preko noći. Tehnologija koja se u najčešće koristi za sprovođenje ovih aktivnosti u većini zemalja je Google Classroom. 

(ALMOST) EVERYTHING YOU ALWAYS WANTED TO KNOW ABOUT TECH DURING AND POST CORONA TIMEAli učenje, ili bolje rečeno lično usavršavanje tokom pandemije, jeste nešto što ljudi rade kako bi vreme brže prošlo, ali istovremeno i da steknu neka znanja za koja nisu imali vremena tokom “starih i normalnih” dana. Kao odgovor na pandemiju i mere izolacije koje se sprovode u većini zemalja, organizatori kurseva (ClassCentral, Udemy, Skillshare itd.) nude sadržaje za učenje besplatno ili po dosta sniženim cenama. 

 

 

UMESTO ZAKLJUČKA

“Svet 2.0” koji polako počinje da se pojavljuje će definitivno biti različit od sveta 1.0, ili bilo čega što možemo da zamislimo. Na kraju, ili na početku, jedno je sigurno, moraćemo da naučimo kako da budemo bliski bez približavanja i kako da osetimo ljudski dodir – bez dodirivanja!

Kompletno istraživanje agencije McCann možete pročitati na http://ifmccann.com/reports.html 

Ukupna ocena 3.00 od 5

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovde unesite ime

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.